baner11.jpg baner12.jpg baner13.jpg baner14.jpg baner15.jpg baner16.jpg baner17.jpg baner18.jpg

Zagreb, 6.2.2018.

Zanimljivosti o platanama

U Zagrebu, na javnim zelenim površinama, raste 8947 stabala platana (Platanus x hispanica Münchh). To je križanac između sjevernoameričke i azijske platane. Najdeblja platana u Zagrebu je na križanju Selske i Prilaza baruna Filipovića. Promjer joj je 2 m.

U knjizi Cvetkovie rastenija 5(1), Promišljenost Moskva, 1980. o značenju platana V. N. Gladkova navodi da veličanstven oblik platana ukrašava parkove i ulice mnogih naselja i gradova. Platane rastu od drevnih vremena kao živi spomenici ljudske povijesti. U vrućim ljetnim mjesecima njihove krošnje daju željenu sjenu i osvježenje. Kulture platana stare su nekoliko tisuća godina. Stari Grci i Perzijanci rado su ih uzgajali, ocjenjujući ih prekrasnim drvećem Istoka. Rimljani su ih sadili posvuda u svom velikom carstvu. Iz zapadnog Sredozemlja do sjeverno-zapadne Himalaje platane su ušle u kulturu, vremenom su obrazovale šume u nekim mjestima.

Smatra se da je prirodna rasprostranjenost platana Balkanski poluotok, Kreta i otoci Egejskog mora s nekim područjima zapadne Azije. Od Meksika do Kanade susreće se oko 8 vrsta platana. Neki smatraju da dolaze i na jugu Azerbejdžana, u Armeniji i u srednjoj Aziji. Rod Platanus obuhvaća oko 10 vrsta, a stvoreni su i hibridi. Korisno je znati da su mladi izbojci i listovi platana pokriveni dlakama. U proljeće te dlake lako raznosi vjetar i mogu izazvati nadražaj sluznice oka, nosa i dišnih putova. Zato postoje protivnici uzgoja većeg broja platana u gradovima. Platane mogu doživjeti starost 2000 godina i više. Razviju vrlo krupno deblo koje u starosti može postati šuplje. Autorica navodi da su poznate veoma stare platane; na prvo mjesto stavlja Dalmaciju (vjerojatno Trsteno), a zatim otoke Egejskog mora i Tursku. Ogromni ergzemplari platana susreću se u područjima Azerbejdžana. U šupljini takvog stabla napravili su čajanu u kojoj je moglo za dva stola istovremeno sjediti 8 – 10 ljudi. U srednjoj Aziji u takvoj šupljini ogromne platane, koja raste na sjeveru Širabada, prije je postojala muslimanska škola – medresa.

Sigurno je da su platane naše opće dobro pa ih treba vječito čuvati i štiti.

 

prof. dr. Milan Glavaš


 

Platane u Konavlima (lijevo) i na Zrinjevcu u Zagrebu (desno)

 

Snimio: Marko Vučetić, dipl. ing. fiz.

 

HAgMD @ 2014.