baner1.jpg baner2.jpg baner3.jpg baner4.jpg baner5.jpg baner6.jpg

Zagreb, 4. prosinca 2015.
Okrugli stol „Klima, tlo, voda i poljoprivreda“
Hrvatska agrometeorologija zakoračila u akademske krugove

U ozračju pregovora u Parizu o ambicioznom globalnom smanjenju emisije stakleničkih plinova, 4. prosinca 2015. u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti u umjetnosti (HAZU) održan je za hrvatsku znanost važan okrugli stol "Klima, tlo, voda i poljoprivreda". Pokretač okruglog stola bilo je Hrvatsko agrometeorološko društvo (HAgMD) čiju je inicijativu podržalo Znanstveno vijeće za zaštitu prirode HAZU i time su hrvatska agrometeorološka istraživanja po prvu puta zakoračila u akademske krugove.

Pozdravnu riječ održao je akademik Ferdo Bašić predsjednik Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode HAZU, skupu se je obratila i dr. sc. Višnja Vučetić predsjednica HAgMD, a okrugli stol vodila je dr. sc. Marjana Gajić-Čapka zamjenica pročelnika Sekcije za klimu Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode HAZU. Dvorana Knjižnice HAZU bila je dupkom puna, 70-etak sudionika, što ukazuje na veliku zainteresiranost akademske zajednice za ovu temu. Na okruglom stolu obilježena je i Međunarodna godina tla čije je geslo "Zdravo tlo za zdravi život" kao i Svjetski dan tla 5. prosinca koji su Ujedinjeni narodi proglasili prije dvije godine. Tlo je još uvijek najmanje zaštićena sastavnica okoliša za razliku od zraka i vode. Nedovoljno se upozorava javnost o degradaciji tla i njezinom negativnom utjecaju na prirodne ekosustave, gospodarstvo pa u konačnici i na zdravlje ljudi. Erozija, onečišćenje, zaslanjivanje i zbijanje tla kao i smanjenje organske tvari, gubitak biološke raznolikosti, prenamjena zemljišta, plavljenje i klizišta izravno ili neizravno pospješuju i klimatske promjene.  Osim globalnih promjena klime, kojima nas ponekad sredstva javnih priopćavanja zastrašuju, nužno je da naša javnost bude na objektivan i pristupačan način upoznata i s onim što se događa kod nas, koje su klimatske promjene opažene i kako one utječu na pojedine grane gospodarske djelatnosti. Upravo je svrha ovog okruglog stola bila prikazati poveznicu između klime, tla i vode u poljoprivredi odnosno kako agrometeorološka istraživanja mogu pomoći razvoju suvremene poljoprivrede te prilagodbi na klimatske promjene u poljoprivredi. A zašto nam je to toliko važno?

Odgovor na ovo pitanje čuo se iz četiri izlaganja vrsnih predavača okruglog stola. Danas je strateško pitanje svake zemlje kako osigurati dovoljno hrane, ali i kvalitetne hrane, za prehranu sveg stanovništva kad se zna da je u svijetu više od milijardu neishranjenih i gladnih ljudi. Velik je nerazmjer između razvijenih i nerazvijenih država. Sve više i više svjedoci smo klimatskih promjena te ekstremnih vremenskih i klimatskih nepogoda. Prirodne katastrofe sve češće ugrožavaju poljoprivrednu proizvodnju, stoga se javnost sve više zanima o globalnom zatopljenju, o rekonstrukcijama temperature u prošlost i projekcijama buduće klime do kraja ovoga stoljeća. Ključnu poruku uputio nam je prof. dr. sc. Branko Grisogono s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u svom predavanju da je sadašnje globalno zatopljenje stvarnost. Sa sigurnošću od 99% može se reći da je ljudska djelatnost (antropogeni utjecaj) glavni uzrok porasta globalne temperature jer se događa brže od prirodnih promjena temperature tijekom posljednjih nekoliko desetaka tisuća godina.

Prvi koji reagira na vremenske i klimatske promjene u prirodi jest biljni svijet pa je praćenje njihovih razvojnih (fenoloških) faza dobar pokazatelj klimatskih promjena istaknula je dr. sc. Višnja Vučetić voditeljica Službe za agrometeorologiju u Državnom hidrometeorološkom zavodu. Agrometeorološka istraživanja pokazuju već sada raniji početak vegetacije od 2 do 5 dana u 10 godina ovisno o biljnoj vrsti. Ako se ništa ne poduzme, zbog globalnog povećanja temperature zraka i smanjena količine oborine prema klimatskim scenarijima do kraja 21. stoljeća očekuje se kod nas ranija berba kukuruza i do mjesec i pol dana uz pad prinosa zrna do 25% što bi moglo imati drastične gospodarske gubitke oko 55 milijuna američkih dolara. Stoga to upozorava agronomske stručnjake i poljoprivrednike da nema vremena na pretek već prilagođene sorte i odgovarajuće agrotehničke mjere treba poduzimati odmah kako bi ublažili posljedice ekstremnih vremenskih nepogoda.

Osim vremenskih i klimatskih uvjeta, za rast i razvoj biljke važni su i temperaturni uvjeti koji vladaju u tlu. Petra Sviličić, mag. phys.-geophys. iz Službe za agrometeorologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda prikazala je ugrožena područja poljoprivredne proizvodnje s obzirom na visoke i niske temperature tla. Istaknula je da se od 2000. godine temperatura površinskog sloja tla iznad 45°C u trajanju duljem od 10 dana počela javljati i uzduž Jadrana i u istočnoj Slavoniji, a prije toga bila je zabilježena samo na dubrovačkom području.

Jedna od mjera prilagodbi na takve ekstremne uvjete tla je svakako navodnjavanje naglasio je prof. dr. sc. Davor Romić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pokazao je važnost agrometeoroloških mjerenja pri navodnjavanju na primjeru eksperimentalne postaje u vinogradima pokraj Šibenika i pozitivni utjecaj pravilnog gospodarenja vodom na rast i razvoj vinove loze te na urod i kvalitetu grožđa.

Glavni zaključak okruglog stola je da poljoprivrednu proizvodnju ne možemo prepustiti slučaju već agrometeorološka istraživanja i spoznaje nužno je približiti agronomskim stručnjacima i poljoprivrednicima i ukazati kako agrometeorologija pomaže suvremenoj poljoprivredi u proizvodnji hrane.

                                                                                                 dr. sc. Višnja Vučetić

 

Okrugli stol „Klima, tlo, voda i poljoprivreda“ u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti u Zagrebu 4. prosinca 2015.

 

 Voditelji i predavači Okruglog stola „Klima, tlo, voda i poljoprivreda“ u knjižnici
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu 4. prosinca 2015.

galerija slika...

 

HAgMD @ 2014.